AlertPay.com - My Way To Pay Hrvatska

Kako otvoriti račun i ostale informacije:

Alertpay je virtualni račun s kojeg možete slati i primati novce te sa alertpay-om možete uplatiti na e-gold račun i obrnuto sa e-golda na alertpay. Također možete se baviti i online prodajom. Obavezno morate proći proces verifikacije tj autorizacije. To će te napraviti nakon registracije jednostavno da skenirate vašu osobnu i pošaljete im na mail. Još treba poslati neki račun koji glasi na vaše ime.

Postoje 3 vrste računa: Personal, Personal Pro, Business.
Personal račun omogućava (Poslati novac bilo kome, Novac možete slati i primati besplatno uz uvjet * Mjesečno možete primiti ($ 400 USD) i kumulativne godišnje ($ 2000 USD) nakon što Vaš korisnički račun automatski ažurirati na Personal Pro račun gdje nema limita i prihvaća se plaćanje kreditnom karticom. Kod ovog racuna imate mogucnost koristenja 2 e-maila, jedan služi za logiranje u vas racun a drugi koji koristite da bi poslali nekom novac i obratno. Za svaki uplatu koju primite placate 1$. Personal Pro - Za svaki novac koji primite odnosno koji netko pošalje na vas račun placate 2,5% od sume primljenog novca plus 0,25$, po transakciji. Business account je namijenjen za vlasnike webshopova i pruža kompletne alate za online poslovanje. Što se nas tiče AlertPay u Hrvatskoj svakako je bolji od Paypal-a jer, ako ništa drugo, bar možemo taj novac primiti.

Postoje 2 načina putem kojih mozemo primiti novac.:
Prvi način je cek koji u danasnje vrijeme sve manje koristi, ali u ovom slučaju za neke će biti sasvim dobra opcija. Da bi podigli Vaš novac putem čeka morate na racunu imati min. 3$. A kao naknadu (fee) plaćate 2$ koja vam oduzmu s vaseg AlertPay racuna. Znači, ako imate min. 3$ na računu i želite taj iznos podići putem čeka dobiti ćete 1$. Ček ce biti poslan na adresu koju ste napisali pri registraciji na AlertPay tj. na adresu u vašem AlertPay profilu.

Drugi način je Egold. Novac s AlertPay mozete prebaciti na E-gold račun i obratno. Da bi novac s AlertPaya prebacili na vas E-gold račun morate imati min. 1$ na računu. Kada prebacujete novac na Egold uzmu vam naknadu 4% od ukupnog iznosa kojeg prebacujete. Da bi prebacili novac na Egold prvo ga morate verificirati na AlertPay računu.

Internet poduzetnici

Saznajte sve o poslovanju
na Internetu. Što znači biti Internet poduzetnik? Što nam donosi razvoj
Interneta u idućih dvadeset godina? U ovom članku pronađite odgovore na
sva vaša pitanja.

Od početka komercijalne uporabe
Interneta u ranim devedesetim Internet poduzetnici pronašli su bezbroj
načina za zaradu preko Interneta, iako ne uvijek uspješno. Podsjetimo,
tzv. „Internet bubble“ prije nekoliko godina odjednom je „puknuo“ i
time doveo do bankrota bezbroj malih Internet firmi i do cjelokupnog
pada NASDAQ-a, burze koje na svojoj listi sadrži hi-tech kompanije.
Nakon prvobitne euforije oko Interneta i pada vrijednosti tržišta,
ulagači i poduzetnici shvatili su da samo vizionarske ideje sa
konkretnim poslovnim planom uspijevaju kako i drugdje, tako i na
Internetu.

Razvoj Interneta i njegov utjecaj na društvo u narednih dvadeset godina
dovest će do nekoliko glavnih društvenih i ekonomskih promjena koje će
otvoriti nove poslovne mogućnosti:

• Veze za „mrežu“ će postajati sve brže i brže, što će rezultirati u
sve većem prijenosu podataka preko Interneta. Oni koji ponude
downloadable sadržaj će i profitirati. Primjeri su firme koji nude
ogromne količine muzike za nisku pretplatu

• Koncept
virtualne firme će zamijeniti tradicionalnu kompaniju. Manje firme će
funkcionirati u sklopu fleksibilnih i kratkoročnih partnerstava i
saveza te će se specijalizirati za uski prostor usluga i proizvoda što
će rezultirati time da će malo veći igrači često „outsource“-ati dio svog poslovanja.

• Mnogi će zamijenit radno mjesto u firmi sa onim u privatnosti
vlastitog doma. Prosječan radnik imat će mogućnost završetka radnih
obaveza izvan ureda te će „nezavisni stručnjaci“ moći poslovati sa više
firmi istodobno. Isto tako, primjena modernih tehnologija omogućit će
formiranje manjih firmi koje neće imati konkretnu lokaciju već će
funkcionirati preko zajedničkog virtualnog prostora.

• Kupnja preko Interneta će se dramatično povećati. Iako je danas je
većina online potrošnje povezana sa novim tehnologijama pretpostavlja
se da će i druge industrije naći svoje mjestu u virtualnim dućanima.

• B2B usluge će procvjetati. Današnje firme sve će se više
orijentirati preko Internetu kao načinu komunikacije, ne samo prema
korisnicima već i prema poslovnim partnerima i dobavljačima. Narast će
broj online partnerstava stvorenih zbog trenutnih poslovnih potreba.

Iako je nemoguće nabrojati sve mogućnosti poslovanja preko Interneta,
većina e-tvrtki može se svrstati u jednu od slijedeće četiri kategorije.

• Online prodaja : E-commerce najveća je domena e-poslovanja koja
uključuje kupnju i prodaju proizvoda, elektronskih proizvoda ili
usluga.

• Pružatelj online usluga.: Ponuda usluga povezanih sa Internetom. Najosnoviji su Internet provideri i hosting provideri.

• Edukacija na daljinu. Postoji niz sveučilišta i školi koje uz
tradicionalnu nastavu nude i nastavu preko Interneta. Isto tako, neki
edukacijski centri su se čak i specijalizirali za online nastavu.

• Pružatelj informacija i sadržaja. Internet omogućuje formiranje
klasičnog medija za minimalne troškove. Specijalizirani ili news i
info portali klasični su primjeri ovog djela Internet poslovanja. U
ovom slučaju zarada ne dolazi od strane korisnika, već od oglašivača.

Rast Internet penetracije, ekonomski oporavak i približavanje EU,
te razvoj novih tehnologija, otvorit će nova vrata i mogućnosti zarade
poduzetnicima s vizijom.

Prema tome, ne čekajte, uključite se!

Off-shore tvrtkama nekretnine za 200 mlrd. funti - 2.dio

Lanac Tesco odlučio prebaciti vlasništvo svojih 80 supermarketa na joint venture tvrtke s Kajmanskog otočja

Visoka porezna davanja u Velikoj
Britaniji na nekretnine, ali i općenito prouzročila su situaciju u
kojoj se više od polovice od 400 milijardi funti vrijednih
komercijalnih nekretnina diljem britanskog otočja nalazi u rukama
investitora i kompanija koje su registrirane u nekoj od poreznih oaza.
Statistika ukazuje da takve kompanije i investitori najčešće dolaze iz
Jerseya, Guenseya, Gibraltara kao i Britanskog Djevičanskog Otočja.
Ista statistika ukazuje na podatak kako se takvi načini poznati pod
nazivom "upravljanje porezima" najčešće koriste kod držanja trgovina,
tvornica kao i ureda i vozila, a odnose se na 70 posto vlasništva koje
posjeduju Britanci, a u rukama su investicijskih off shore kompanija.
Zabrinjavajuće stanje je isplivalo na površinu kada je nedavno
trgovački lanac Tesco odlučio prebaciti vlasništvo svojih 80
supermarketa na joint venture kompanije s Kajmanskog otočja. U Tescou
su priznali kako će ima taj potez omogućiti bolju poreznu efikasnost,
no odbijaju svaku insinuaciju kako time žele izbjeći plaćanje poreza na
oko 500 milijuna funti profita. Elaborirano, shema prebacivanja
vlasništva na kompanije s Kajmanskog otočja izgleda tako da je Tesco
utemeljio četiri odvojena joint venture poduzeća, British Airways
Pension fond, British Land, Concensus Group i Topland. Njima je prodao
zemljišta na kojima se nalaze supermarketi koji zauzvrat iznajmljuju
trgovine za rentu. Taj potez omogućuje Tescou da zadrži neoporeziv
prihod od najma koji se u supermarkete vraća kao radni kapital. Osim
toga trgovački lanac će ostvariti i pravo na porezne olakšice na
kamatne isplate joint venture tvrtkama na posuđivanje novca. Najnoviji
događaj komentirao je porezni stručnjak Jan Ellis iz Blick Rothenberga
koji je rekao kako su britanske kompanije tradicionalno zabrinute zbog
ugleda koji bi im moglo priskrbiti agresivno prebacivanje upravljanja
porezom što bi moglo izazvati kritiku javnosti.

Market Makeri – Mon(k)ey Makeri

Na hrvatskom tržištu kapitala uskoro bi trebao profunkcionirati institut market makera. Market makeri imaju obavezu da svakodnevno u određenom rasponu daju naloge za kupnju i prodaju izabrane dionice s ciljem da zarade na razlici u cijeni. Na taj način se dodatno potiče likvidnost dionica, a dodatno se olakšava kontrola nad eventualnim manipulacijama cijenom dionice.

Market makeri su obično brokerske kuće i istovremeno žele kupiti i nude na prodaju vrijednosne papire za koje su zaduženi i onda kad za njih na tržištu nema drugih kupaca i/ili prodavatelja. Kroz svojevrsnu „imitaciju života“ market makeri postaju osigurači likvidnosti i stabilnosti, a ublažavaju nagli pad ili rast cijena dionica, pa se mogu smatrati i svojevrsnim mehanizmima za sprječavanje panike na tržištu.
I dok HANFA u institutu market makera vidi pomoć u regulaciji i sprečavanju špekulativnog ponašanja tržišta, istina je zapravo - suprotna. Market making je jedan od sofisticiranih oblika špekuliranja koje nam Hanfa u skoroj budućnosti priprema.

Za ilustraciju market makera poslužit ću se pričom s početka 20. stoljeća.

Dolaskom britanskih kolonijalista u Afriku, sitni trgovci uvidjeli su da u okolici seoceta u središnjoj Africi živi puno majmuna kojih u Britaniji nije bilo. Poželješe od toga napraviti biznis i odlučiše ponuditi otkupnu cijenu seljacima od 5 funti za svakog živog ulovljenog majmuna. Afrikancima ovo bijaše privlačna ponuda i počeše masovno izlovljavati majmune.

Nakon izvjesnog vremena majmuna je u prirodi bilo sve manje, te je ulov majmuna postajao sve neizvjesniji. Britanci odlučiše ponuditi veću otkupnu cijenu, odnosno 10 funti za svakog majmuna. Majmuna bijaše sve manje, i uskoro Britanci odlučiše za svakog novog ulovljenog majmuna ponuditi najprije 20 funti, a zatim i 30 funti. Za 30 funti ulov majmuna zaista se isplatio, no majmuna više nigdje u okolici sela nije bilo…

I Britanci ponudiše za ulovljenog majmuna 50 funti.

Jedne večeri, gazda je otputovao u London, a u selu je ostao njegov pomoćnik. Družeći se sa seljacima ponudi im novi posao: dok nema gazde on će pustiti već ulovljene majmune iz kaveza, a oni će njemu za svakog puštenog majmuna dati 35 funti. S obzirom da je to bila sigurna zarada od 15 funti jer će već sutra tog majmuna prodati po 50 funti, seljaci pristadoše, a pomoćnik pusti iz kaveza sve do sad ulovljene majmune.

Drugog dana seljaci krenuše u lov, no kad su stigli do mjesta na kojem su Britanaci trebali otkupiti majmune - nikog nije bilo.

Okrenuvši se oko sebe imali su što vidjeti – SVE SAMI MAJMUNI!!!

Pitali ste - Perpetual Tourist

Perpetual Tourist, Peter Treve(l)lian ili jednostavno, P.T., a nije Poslovni tjednik :) .

Izmišljeni lik "tate" offshore-a Adama Starchilda koji se obično provlači uz marketinške pričice više za Amere koje prodaju offshore industriju. Kod nas bi ga nekako trebali prevesti. Naglasak je na "udici" da dotičnog ne je.u granice, sistemi, pasoši, valute, ni ništa što je blisko običnom čovjeku, pa ako i vi želite postati dio tog paralelnog univerzuma što čekate... i tako. Obično usput čitatelju malo peru mozak o moralnosti plaćanja poreza "Velikom bratu" i obaveznim dodatkom, zašto kao partnera trebate izabrati baš njih, itd.

O.D. je isto tako svojevremeno odlučio postati P.T. pa kad su ga priupitali što on to radi na radnoj dozvoli u Češkoj da ne bi uplatio carinska i porezna davanja miloj i dragoj mu domaji za jahticu koja eto ima neku tako egzotičnu zastavicu, nije baš znao objasniti. No, ipak, pošteno bi bilo reći da je čovjek sve brzo podmirio i iskreno se pokajao, prije svega zbog vlastite naivnosti.
Državljanstvo kao uvjet osnivanja firme zavisi od države do države, negdje nije uvjet, negdje se traži barem jedan suvlasnik domaći državljanin, no uglavnom je to veoma liberalno.
Osnovati firmu na Bahamima, u Liechtensteinu ili u Austriji zavisi ponajprije od djelatnosti kojom se osoba namjerava baviti i uvjetima koje takva firma treba zadovoljiti. Razlike koje se mogu pojavljivati su počevši od samog prizvuka destinacije u kojoj je registrirana, do mogućnosti dobivanja radne i boravišne dozvole, konzekventno, jednog dana i državljanstva, olakšavanja pristupa pratećim bankarskim uslugama u poslovanju i tako još, dosta toga. Možda i poticajna sredstva...

''OFFSHORE kompanije i njihova primjena'' 1.dio

OFFSHORE je dugo bio tajna milijunaša koji su shvatili da ako najprije ne uspostave mjere za zaštitu kapitala, samo njegovo zarađivanje bilo bi čist gubitak vremena.

Kapital je u određenoj zemlji siguran koliko je sigurna i sama vlada te zemlje. Upravo su vlade tijekom povijesti bile najveći otimači privatnog posjeda. To se događalo u prošlosti, to se događa i danas. Ne tako davno, 1991. godine, jedna je europska zemlja "počistila" 2/3 ušteđevina na bankovnim računima svojih građana. Ti su nesretni ljudi ipak bili sretniji od državljana jedne azijske zemlje koja je zaplijenila cjelokupnu privatnu ušteđevinu svojih građana i to ne jedanput, već dvaput nakon Drugoga svjetskog rata. Zamislite, dvaput za životnog vijeka čovjeka! Sjedinjene Američke Države, koje se smatraju uzornim zaštitnikom privatnoga posjeda, izvršnim su nalogom 1933. godine, koji je potpisao predsjednik Franklin Roosvelt, oduzele sve zlato i zlatne potvrde svojim građanima. Potezom pera. A što se dogodilo jedanput, može se i ponoviti.

Ne vrebaju samo vlade Vašu imovinu. Kreditori, poslovni partneri, supružnici, ljubavnici - svi oni mogu dovesti u opasnost Vaš posjed. Koliko ljudi znamo kojima je bivši bračni partner pokupio većinu posjeda, a da istovremeno nije primjereno sudjelovao u njegovu stvaranju.

Novi porezi, neočekivana zaduženja, kazne, parnice - financijski mogu uništiti Vašu životnu ušteđevinu, dom, posao i investicije. To se može dogoditi svakome, i kada se tome najmanje nada. Samo posjed, a tu spadaju: bankovni računi, vrijednosnice, autorska prava, pokretnine i nekretnine - za koji se ne zna ili je izvan domašaja, siguran je. Jedinstvena knjiga na našem tržištu "OFFSHORE kompanije i njihova primjena", autora Damira Bjegovića, prvi put obrađuje pitanja zaštite posjeda, smanjenja poreza i prevladavanja raznih monetarnih ograničenja. Svatko ima pravo svoju ušteđevinu trošiti na provod, kupovati što mu se sviđa, ulagati u što želi, drugim riječima, raspolagati sa svojom novcem kako želi - to više nije točno. Većina nas iskusila je raznorazna ograničenja u svezi raspolaganja određenim iznosima i valutama. Iskusili su to i građani nekih zapadnih, demokratskih zemalja: SAD-a 1964. godine uveđenjem porez za ujednačavanje, Velike Britanije 70-ih godina za vladavine Harolda Wilsona, Francuske 80-ih godina za vladavine socijalista, Južne Afrike i mnogih drugih zemalja. Knjiga govori o načinu na koji OFFSHORE kompanije i trustovi (zaklade) prevladavaju te umjetno postavljene, nametnute barijere, omogućavaju fleksibilnost i anonimnost.

Kako izbjeći ili smanjiti poreze? To je osnovna tema knjige. Porezi su neizbježnost. Mijenjali su nazive i oblike, ali su oduvijek postojali i, kako stvari stoje, budućnost im je zajamčena. Njihova je veličina ono što određuje prosperitet poduzetnika kao i cijelokupnog područja.

Viši porezi, manja stimulacija odnosno kreativnost. Složit ćete se da su danas porezi vrlo visoki te se postavlja pitanje isplativosti poduzetničkoga rizika. Na žalost, svaki sat utrošen u planiranje poreza dat će veću dobit od istoga vremena utrošenog u proizvodnju. Dva su načina da se smanji porez - izbjegavanje i utaja. Jedan je dopušten, drugi strogo kažnjiv.